Komunikacija u doba koronavirusa u Hrvatskoj ili kao izbjeći korona party

Autorka teksta: Nataša Trslić Štambak, Grayling, regionalna direktorica za jugoistočnu Europu

Nataša Trslić Štambak

Koliko god je komunikacija u hrvatskoj politici i javnom sektoru bolna točka u normalnoj situaciji, toliko je komunikacija u doba korone u Hrvatskoj pozitivan primjer komuniciranja. Redovno obavještavanje, transparentna komunikacija i apeliranje na kolektivnu odgovornost odlike su komuniciranja Nacionalnog stožera civilne zaštite. Na dnevnim press konferencijama posebno su se istakle dvije osobe – jedna je novi ministar zdravstva Vili Beroš, a druga je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Bez prijetnji i zastrašivanja
Uz stručnost i odlučnost u vođenju korona krize, Beroš istovremeno pokazuje pristupačnost i spremnost na djelovanje. Kad god se u nekom od gradova desi kritična situacija – od ulaska virusa u bolnicu u Osijeku ili u starački dom u Splitu – Beroš odmah osobno odlazi na lice mjesta kako bi pokazao da mu je bitno što se dešava „na terenu“ te pružio podršku i ohrabrenje medicinskom osoblju i građanima.

Ono što Berošu ide u prilog je činjenica da je preuzeo dužnost ministra netom prije korona krize pa je ušao u „igru“ čistog imidža, bez repova i afera. Beroš je ugledni liječnik s dugogodišnjom karijerom, a usto je upoznat sa sustavom budući da u Ministarstvu zdravstva radi od 2018. godine kao pomoćnik ministra tako da je svjestan nedostataka i internih mehanizama.

Odmjerena i samozatajna, Alemka Markotić ne pribjegava prijetnjama i zastrašivanjima da bi uvjerila građane u nužnost pridržavanja smjernica i mjera koje propisuje stožer, nego ih uvjerava podacima, primjerima – a nadasve aureolom stručnosti kojom „zrači“ poruku da zna što govori i radi. I baš zato je njezina poruka „Ako želimo korona party, imat ćemo ga!“ isprovocirana neodgovornim ponašanjem građana koji su priređivali druženja na terasama kafića netom nakon odluke o zatvaranju ugostiteljskih objekata toliko odjeknula.

Adut Alemke Markotić je - uz vrhunsku stručnost u epidemiologiji - smirenost i staloženost te dokazana predanost, čemu svjedoči njezino iskustvo iz ratnog Sarajeva.

Ali čak i u toj poruci upozorenja o korona partijy odražava se njezin način komuniciranja i pristupa – jer i u ovoj reakciji, Markotić misli i kaže „mi“, a ne „vi“.

Vjera u stručnjake
Tim Nacionalnog stožera civilne zaštite za borbu protiv koronavirusa koji se svakodnevno pojavljuje pred kamerama predvodi Davor Božinović, dopredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Osnivanjem stožera u veljači premijer Andrej Plenković se mudro izmakao iz operativne komunikacije o korona situaciji, koja je u potpunosti prepuštena stručnjacima, dok se on ili predstojnik njegova ureda tek povremeno i ciljano pojavljuju u javnosti.

Ljudi su skloniji više vjerovati stručnjacima nego političarima.

Od osnivanja, stožer je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju donio nekolicinu pravovremenih, ali vrlo restriktivnih odluka o zatvaraju škola, zatvaranju ugostiteljskih objekata, ukidanju javnog prijevoza… koje u tom momentu još nisu bile uvedene u drugim zemljama. Iz razloga što su odluke donijeli stručnjaci i transparentno ih objasnili, građani su ih u principu vrlo dobro prihvatili, bez strahova da se na taj način „na mala vrata“ pokušava uvesti totalitarizam. Vjerojatno je ovo pokazatelj da su ljudi skloniji više vjerovati stručnjacima nego političarima.

„Hrvatski model“ komunikacije
Do sada se pokazalo da je model baziranja komunikacije na transparentnosti, redovnom informiranju i empatiji – ispravan model. Rijetke greške u komunikaciji i malobrojni propusti, poput nedavne krive informacije o zdravstvenom stanju umrlog pacijenta ne mogu narušiti generalnu ocjenu da je u porukama stožera uvijek utkana suodgovornost i zajedničko djelovanje.

Prema ispitivanju Cro Demoskop iz travnja, Vili Beroš je na vrhu liste najpozitivnijih domaćih političara, a premijer Andrej Plenković je odmah iza njega. Ogroman pomak desio se u percepciji kreće li se država u dobrom smjeru – u ožujku to je smatralo 25% ispitanika, a u travnju taj se broj popeo na čak 51%.

Ključna je poruka u gotovo svakom njihovom obraćanju da razvoj situacije ovisi o svima nama – jer ako nema suradnje građana, ni najstrože mjere ne mogu donijeti rezultate. Stoga ne čudi da je za „hrvatski model“ komunikacije sa stanovništvom, prema pisanju znanstvenika Igora Rudana sa Sveučilišta u Edinburgu, iskazalo interes nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući Svjetsku banku.

X
Kolačići

Novaston Grupa može koristiti kolačiće kako bi nam pomogli da razumemo vaše potrebe i pružimo vam bolje korisničko iskustvo. Možete sprečiti postavljanje kolačića preko našeg veb sajta promenom podešavanja vašeg internet pretraživača.