Da li ćemo opet letovati bezbrižno?

Autor teksta: Marina Nićiforović, diplomirani turizmolog, marketing menadžer, Novaston Marketing Consultancy

Hiljade avionskih letova je otkazano širom sveta

Pandemija izazvana COVID-19 virusom predstavlja ogroman izazov za turizam. Celokupna situacija je dovela do ograničenja putovanja, otkazivanja događaja radi izbegavanja rizika, što je dalje ostavilo teške posledice na sektor putovanja i turizam - hotele, rent-a-kar kompanije, kruzere, turističke atrakcije, a posebno na avio-kompanije. Hiljade avionskih letova je otkazano širom sveta dok avio-kompanije pokušavaju da izađu na kraj s padom potražnje.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) objavilo je ažuriranu analizu ekonomskog uticaja na vazduhoplovnu industriju posle izbijanja korona virusa gde predviđa gubitak prihoda od 314 milijardi dolara.

Mada COVID-19 nanosi štetu širom sveta, jedan sektor je usponu – operateri privatnih avionskih letova, piše kanadski list Glob end mejl (The Globe and Mail). Potražnja za privatnim avionima je skočila poslednjih nedelja, ukazuje ovaj magazin, jer su kompanije izvlačile svoje zaposlene iz regiona zahvaćenih korona virusom ili su bogati putnici želeli da izbegnu druge ljude na aerodromima ili komercijalnim letovima. Takođe, porodice iznajmljuju privatne avione da zaštite svoje starije članove ili da izbegnu presedanja u različitim gradovima.

Osnivač kompanije Džetli (Jettly Inc.) koja funkcioniše kao Uber za privatne avione, rekao je da su zahtevi udvostručeni na oko 6.000 dnevno.

Što se tiče turizma, očekuje se da će mala i srednja preduzeća (koja čine oko 80% turističkog sektora) biti posebno pogođena. To bi moglo uticati na sredstava za život miliona ljudi širom sveta, uključujući ranjive zajednice koje se oslanjaju na turizam kao na pokretač svog razvoja i ekonomske inkluzije. Menadžeri najvećih hotela već prijavljuju značajna otpuštanja. Samo u SAD, od 15. aprila, skoro 8 od 10 hotelskih soba bilo je prazno, a hoteli su izgubili više od 13 milijardi dolara prihoda. Ova brojka se brzo uvećava, jer su hoteli koji trenutno rade na gubitku više od 500 miliona dolara prihoda dnevno, na osnovu trenutnih i budućih stopa popunjenosti. Ovaj tempo znači gubitak od 3,5 milijarde dolara svake nedelje i samo će dodatno eskalirati kako se situacija pogoršava. Većina hotelijera već prijavljuje predviđene gubitke prihoda veće od 50% u prvoj polovini godine.

Prema rečima Miloša Vukovića, CEO Fidelity Consulting, iz Crne Gore, ove godine će se na primorju piti najjeftinija kafa. “Podsjetimo, prema MMF-u, BDP Crne Gore će pasti 9%, što je uz Hrvatsku najveći pad u regionu. Obzirom da imamo sličnu turističku ponudu (sunce i more, oslanjanje na špic sezone), Hrvatska će nam biti najveći konkurent u privlačenju turista iz Srbije i BiH koji će odigrati ključnu ulogu za spas turističke sezone. Kada govorimo o domaćim turistima, situacija je sljedeća: udio noćenja domaćih gostiju u ukupnom broju noćenja iznosi oko 5%, što znači da domaći gosti nisu generisali značajniju potrošnju u turizmu. Na kraju, nisu ni mogli: sa prosječnom platom od 525 eura (u privatnom sektoru značajno manjom nego u javnom) i padom kupovne moći domaćeg potrošača koji je izazvan korona virusom, biće jako teško značajnije uticati na povećanje potrošnje domaćih gostiju u turizmu.”, istakao je Miloš Vuković.

Na osnovu trenutnih procena popunjenosti u bliskoj budućnosti, skoro 3,9 miliona mesta je ili eliminisano ili će biti eliminisano u narednih nekoliko nedelja. Pojedinačni hoteli i glavni operatori za naredne mesece planiraju popunjenost ispod 20%. Sa takvim brojkama, hoteli mogu jednostavno zatvoriti svoja vrata, što predstavlja neposredan rizik za 33.000 malih preduzeća.

Kada je reč o našoj zemlji, prema rečima direktora Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA) Aleksandra Seničića ove godine gubici u turističkoj privredi mogu da iznose oko milijardu evra, bez gubitaka aviokompanije Er Srbija, zbog pandemije virusa Covid-19.

Marina NićiforovićSvetska turistička organizacija (UNWTO) pojačala je saradnju sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Dve agencije UN-a sastale su se u Ženevi kako bi dalje unapredile koordinirani odgovor na COVID-19. Za svoju početnu procenu, UNWTO uzima SARS scenario iz 2003. kao merilo, uvažavajući veličinu i dinamiku globalnih putovanja i trenutnih poremećaja, geografsko širenje COVID-19 i njegov potencijalni ekonomski uticaj i procenjuje da bi globalni dolasci međunarodnih turista u 2020. godini mogli biti smanjeni između 20-30%, što bi moglo prerasti u gubitak od 300 do 450 milijardi američkih dolara potrošnje od strane međunarodnih posetilaca.

Svetski odbor za putovanja i turizam (WTTC) upozorio je da bi moglo doći do gubitka čak 50 miliona radnih mesta širom sveta u industriji putovanja i turizma koja trenutno čini 10% globalnog GDP-a. Očekuje se da će Azija biti najteže pogođena. Nakon završetka pandemije, oporavak bi mogao da traje do 10 meseci.

Kada je u pitanju Hrvatska, prema rečima Gordane Zagorec, MBA, savetnice u turizmu, za neometano pružanje turističkih usluga u širem smislu reči potrebno je otvoriti granice (uz posebne kontrole na graničnim prelazima), te dočekati turiste sa svim primerenim merama higijensko-epidemiološke zaštite. „Obzirom da spadamo u države (uz Grčku, Albaniju, Island, Gruziju) gdje je prihodi od turizma premašuju petinu BDP-a te su vrlo značajni i za druge povezane djelatnosti, očekujem da će se prepoznati potreba za otvaranjem granica makar djelomično, te najkasnije s 1. lipnjem. Vjerujem da će i Europska unija preporučiti uspostavu redovitih zračnih, kopnenih i pomorskih veza među svojim članicama gdje je epidemiološka situacija pod kontrolom. Ako tome bude tako oko 15.6. već možemo očekivati prvi priliv stranih turista, makar iz bližih zemalja: Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke, Njemačke, čak i Italije. Prema tradicionalnoj siječanjskoj anketi Ministarstva turizma o investicijama u turizam,ove godine procijenjena vrijednost ulaganja u hotelski i turistički sektor iznosila je milijardu i 76 milijuna eura. U privatnom sektoru najavljivana su ulaganja u hotele, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih objekata, sadržaje i atrakcije, a u javnom sektoru u centre za posjetitelje, plaže, šetnice. Neizvjesno je hoće li se te pokrenuta investiranja realizirati planiranim tempom, no vjerojatno neće zamrijeti na duži period kako je to bilo s krizom 2009. godine. Moglo bi biti odgođeno za 2021 ili 2022 godinu, za kada se predviđena uspostava/ normalizacija između turističke ponude i potražnje, a i uloga banaka biti će tada iznimno važna u podupiranju poslovanja poduzetnika “, istakla je Gordana Zagorec.

Kao i ranije, UNVTO će merama oporavka pružati smernice i podršku svojih članovima, privatnom i javnom turističkom sektoru, uključujući organizatore turističkih manifestacija i sajmova. Koliko će te mere uspeti da ublaže posledice i nadoknade gubitke, ostaje da vidimo.

X
Kolačići

Novaston Grupa može koristiti kolačiće kako bi nam pomogli da razumemo vaše potrebe i pružimo vam bolje korisničko iskustvo. Možete sprečiti postavljanje kolačića preko našeg veb sajta promenom podešavanja vašeg internet pretraživača.